Tako su postavljeni i temelji gradu koji se nalazi na razmeđi Istoka i Zapada gdje su se preplitale mnoge kulture i civilizacije, grada za kojeg u jednoj vakufnami Isabega stoji da je “Cvijet među gradovima, grad gazija i boraca”.
Prošlost sarajevskog kraja seže do mlađeg kamenog doba (četri hiljade godina unazad) i prvih poznatih butmirskih stanovnika koje će naslijediti Iliri, Rimljani, Germani, Slaveni, Osmanlije, Austrougari do današnjih naroda Bošnjaka, Jevreja, Hrvata, Srba i ostalih njenih građana.
Odjeci i uticaji antike i mediterana, Orijenta i Zapada kao i geografska lokacija na putu od Narone do Stambola pomogli su Sarajevu da se formira i razvija.
Ovom mjestu se posrećilo da od srednjovjekovne naseobine izraste u orijentalni šeher, a kasnije u moderni evropski grad.
Vjerovanja ljudi koji su ovdje živjeli išla su od mnogoboštva, bogumilske hereze, katoličanstva, pravoslavlja, islama, judaizma, pa sve, moglo bi se reći ateizma, zasnivala su se na filozofiji tolerancije i zajedništva.
Svi oni ostavili su tragove materijalnog i duhovnog stvaralaštva čiji su svjedoci butmirska keramika, mozaici, stećci, nišani, tabije, hanovi, mostovi, profani i sakralni objekti i drugo.
Kulturna baština Sarajeva je riznica koju krase srednjovjekovni i orijentalni rukopisi, ikone i ornamentika, nakit i oružje, pokućstvo, danaćnja raznovrsna umjetnička ostvarenja itd.
Sarajevo je prošlo kroz historijske periode starog srednjeg i novog doba, odnosno period srednjovjekovne bosanske države, osmanski, austrougarski i jugoslovenski period.
Ratovi i požari kao stalni pratioci ovog grada mjenjali su njegov lik, ali se on uvijek ponovo uzdizao i postajao ljepši i veći.

Sarajevo je danas centar i glavni grad Bosne i Hercegovine sa svom aglomeracijom, kulturnog, drućtvenog i privrednog života.

U povjesnom i umjetničkom opusu Sarajeva postoji nekoliko svjetskih vrijednosti i značenja:

• butmirska keramika koja se nalazi u svim svjetskim arheološkim udžbenicima;
• Sarajevska hagada koja se izučava u svim svjetskim povjestima umjetnosti;
• sakralni objekti najvećih svjetskih religija po čemu se Sarajevo naziva evropskim Jeruzalemom;
• Sarajevski atentat nakon koga je počeo najveći rat u povjesti čovječanstva;
• duh olimpizma, sporta i humanosti, iskazan kroz XIV Zimske Olimpijske Igre;
• i, nažalost, minuli rat 1992-1995 u kome se desila najduža opsada jednog grada u historiji ratovanja.

Ovaj fenomenalni grad danas je u središtu evropske i svjetske pozornosti kao mjesto gdje se ponovo stvara modus za filozofiju života ljudi u budućnosti..