Jučer je u u organizaciji Muzeja Sarajeva i Arhiva Federacije BiH otvorena izložba „1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine“.Ove dvije baštinske i kulturne ustanove predano rade na očuvanju i promociji bosanskohercegovačke tradicije i historije, svjesne važnosti vlastite institucionalne uloge u kontekstu savremenih bosanskohercegovačkih prilika. Tome svjedoči i postavljanje ove izložbe koja nas upućuje i podsjeća na borbu i uspostavljanje suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine, države ravnopravnih građana i svih naroda koji u njoj žive.
O izložbi su u svojstvu organizatora izložbe govorili direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč i direktor Arhiva FBiH Hajrudin Ćuprija, koji je naglasio da je izložba koncipirana publiciranjem novinskih članaka o referendumu na kojem je izglasana nezavisnost, suverenost i cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ispred Grada Sarajeva prisutne je pozdravio zamjenik gradonačelnika g. Mirza Selimbegović, dok se g. Nedžad Lokmić obratio kao federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata čestitajući 1. mart svim građankama i građanima BiH, ističući vrijednost historijskih činjenica koje govore o državnoj opstojnosti Bosne i Hercegovine.
Akademik prof. dr. Mirko Pejanović bio je član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine između 1992. do 1996. godine. Ratno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo je ključnu ulogu u vođenju službene politike ne samo u međunarodnim pregovorima, nego i donošenju uredbi sa zakonskom snagom, zamjenjujući na taj način ulogu Skupštine BiH koja nije zasjedala. U ulozi člana Predsjedništva bio je i član državne delegacije za pregovore o postizanju mirovnog rješenja u Bosni i Hercegovini na Mirovnoj Ženevskoj konferenciji od 1992. do 1994. godine.
Pejanović je u svom obraćanju tačno i deskriptivno istakao sve društveno-političke okolnosti koje su dovele do referenduma za nezavisnost BiH, naglašavajući da je 600 međunarodnih promatrača pratilo regularnost referenduma, što mu je uz prethodnu konfirmaciju pokretanja referenduma Arbitražne komisije (Badinterova komisija), dalo legitiman internacinalni pečat, jer je nedugo poslije referenduma BiH priznalo svih 12 država tadašnje Evropske zajednice, te SAD i još 76 zemalja, da bi 22. maja 1992. godine Bosna i Hercegovina postala članica UN. Pejanović je rekao da je pored važnosti pamćenja ovoga događaja još važnije da se sjetimo kako nam je potrebno jedinstvo koje je kad je počela agresija na BiH postojalo u ratnom Predsjedništvu RBiH i kako su i opozicione političke partije bile jedinstvene kada je nezavisnost BiH bila u pitanju. Naglasio je da bi se arhivsko istraživanje trebalo proširiti u narednim istraživanjima prema onim domaćim i stranim ličnostima koje su bili nositelji tih složenih pravnih i političkih procesa, a koji su doveli do odluke o nezavisnosti i međunarodnog priznanja države Bosne i Hercegovine.
Izložba je otvorena svaki radni dan do 10. marta 2025, od 10 do 16 sati.
Sretan nam 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!
